Božidarac kursevi kultura obuke Božidar Adžija

Besplatna linija : 0800 300 3050800 300 305

O nama

O nama

O nama - Božidar Adžija - UK Božidarac 

Ustanova kulture Božidarac - Vračar ili poznatije samo kao Božidarac je javna ustanova osnovana od strane gradske opštine Vračar. ‘’Božidarac’’ je fokusran na organizaciju kulturnih dešavanja koja zavodljavaju potrebe lokalne zajednice. Ustanova to čini ili kroz sopstvenu organizaciju ili kroz partnerstva sa kulturno-umetničkim udruženjima, a sve u cilju bogatijeg kulturnog života na Vračaru. Događaji koje se realizuju su uglavnom predavanja, izložbe, koncerti i pozorišne predstave. U poslednjih par godina pokrenuto je Pozorište dvorište Božidarac koje je zabeležilo odlične rezultate i posećenost pre svega tokom letnjih meseci. U pogledu umetnosti uglavnom se bavimo graničnom umetnošću sa fokusom na mlade stvaraoce. Božidarac se trudi da prilikom kreiranja programa zadovolji raznovrsnu publiku. Jedan od fokusa su nam i programi namenjeni seniori zato što je opština Vračar jedna od najstarijih opština u Srbiji.  U 2020. godini Božidarac je pokrenuo izuzetno zapažen online program pod imenom Božidarac Online kroz koji je prošlo više od desethiljada ljudi i kroz koji se organizuju online predavanja, radionice, jezički kafe, ali i koncerti, a u planu su i online pozorišne predstave. U 2018. godini Božidarac je postao pridružena članica Evropske asocijacije za obrazovanje odraslih (EAEA) iz Brisela, koja je glas neformalnog obrazovanja odraslih u Evropi sa 142 organizacije članice iz 44 države. Više informacija o EAEA možete naći na linku ovde

Počeci današnjeg Božidarca datiraju još iz 1953. godine kada je osnovan Dom kulture "Božidar Adžija" koji je 1961. prerastao u Narodni univerzitet "Božidar Adžija" sa ciljem da se građani i građanke osposobe za nova zanimanja koja još uvek nisu bila u formalnom sistemu obrazovanja, a za kojima se javila potreba usled razvijanja industrije. Ipak zbog lošeg finansijskog stanja i nesnalaženja u tranziciji 2014. godine je otvorena likvidacija NU ’’Božidar Adžija’’, a koja je zatvorena krajem 2021. godine. Paralelno se 2014. godine osniva nova ustanova COK ’’Božidarac 1947’’ koja 2022. godine menja naziv u Ustanova kulture Božidarac - Vračar odnosno skraćeno UK Božidarac. Sa promenom naziva došlo je i do promene dominante šifre delatnosti i sada je 90.01 - Izvođačka umetnost.  

Preuzmite logo ''Božidarac'' na ćirlici ovde odnosno na latinici ovde
Pogledajte Statut Ustanove kulture Božidarac - Vračar ovde.

Direktor
Vladimir Kljajić je imenovan na mesto direktora u septembru 2016. godine. Završio je Fakultet političkih nauka Univerziteta u  Beogradu, na smeru međunarodni odnosi - modul evropske integracije. Na čelo ustanove je došao iz Kancelarije za evropske  integracije Vlade Republike Srbije u kojoj je bio zaposlen kao mlađi savetnik u Sektoru za planiranje, programiranje, praćenje i  izveštavanje o sredstvima EU i razvojnoj pomoći. Tokom studiranja je jedan od incijatora osnivanja nevladine omladinske  organizacije, kao i na njenom čelu, koja je imala izuzetno zapažene projekte kao što su ''Budi odbornik'' koji je ušao u deset najboljih projekata Ministarstva omladine i sporta kao i Festival ''Bolje uraditi sam'' koji promoviše do-it-yourself rukotvorine, a kroz koji je prošlo preko petstotina posetioca tokom svog trajanja od tri godine. Bio je i aktivan član Debatnog kluba kao i studentski predstavniku parlamentu fakulteta. Takođe, bio je i stipendista nemačke fondacije Konrad Adenuer, Fondacije dr Zoran Đinđić, a i alumnista jednogodišnjeg programa Youth Capstone Coalition Međunarodnog republikanskog instituta (International Republican Institute - IRI) Trenutno je i na masteru Američke studije na Fakultetu političkih nauka. 

Božidar Adžija

Božidar Adžija po kome naša institucija nosi ime bio je pravnik i publicista. Na studije prava odlazi 1910. u Prag, gde je i doktorirao 1914. Po povratku u domovinu 1914. mobilizovan je i do kraja I svetskog rata radio je kao pisar i prevodilac u vojnim sudovima u Sinju, Šibeniku i Dubrovniku. 1919. godine zbog italijanske okupacije napušta Dalmaciju i nastanjuje se u Zagrebu. Bio je šef Kancelarije za izbeglice iz Istre, a od 1919–20. postaje član vlade kao poverenik za socijalnu brigu. Od 1935 član je KPJ, a zbog komunističke agitacije do 1941. više puta je osuđivan i zatvaran. 9.  jula 1941 ustaške vlasti ga streljaju na Maksimiru.

1926. godine osnovao je Radničku čitaonicu, a 1927. Radničku biblioteku. Od 1925 do 1928. bio je glavni urednik Radničke zaštite, službenoga glasnika „Središnjeg ureda za osiguranje radnika", i 1928–33. Službene misli i urednik časopisa Znanost i život i Naših novina (1939). Pisao je o političkim, sociološkim, ekonomskim, kulturnim i filozofskim pitanjima kao i o problemima socijalne politike, radničkog pokreta, o fašizmu, odnosu Crkve i države, inteligencije, radnicima i drugim temama, a objavljivao ih je u časopisima, radničkim i stranačkim glasilima. Božidar Adžija je bio jedan od najistaknutijih intelektualaca revolucionarnoga krila radničkog pokreta. Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 26. jula 1945. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.

Top